Lengua Guarani

Lengua Guarani
Ára Pyahu

domingo, 21 de junio de 2015

ARARO'Y - INVIERNO

ARARO'Y – INVIERNO
Ohai: David Galeano Olivera

       El día 21 de junio hace se entrada el invierno, caracterizado por los días fríos y lluviosos. Durante esta estación todos usamos ropas abrigadas y tendemos a permanecer más tiempo al interior de nuestras viviendas, más juntos. Por otra parte, según la expresión popular, los días son más cortos y el cielo está cubierto mayormente de nubes. En la campiña, al oscurecer, con mucho frío, la familia se reune en la cocina, alrededor del fuego, sentados en silletas, tomando el mate caliente, mientras en los palos asadores se cuece el chipa kavure y mientras tanto, se narran los cuentos sobre póra, pombéro, plata yvyguy, jasy jatere o luisô. Ára 21 jasypoteî jave oike arajere hérava araro'y, oguerúva hendive ro'y ha ama. Ipukukue javeve maymávante jaipurujoa ao aku ha ñaimeve ñande rogapýpe ha ñañandu jajoajuveha. Upéicha avei, ñane retâygua he'iháicha, umi ára mbykyve ha yvága katu oñemo'â araípe. Okaháre, ka'arupytûvo, ro'y reheve, pehênguekuéra ijaty tataypýpe, tata jerére, oguapy apykape ári, okay'u aku porâ, ombojy ha ho'u chipa kavure ha upe aja oñemombe'u káso póra, pombéro, pláta yvyguy, jasy jatere terâ luisô rehegua.
Araro'y, tataypýpe
ooo000ooo
ARARO'Y
Bartolomé Colmán mba'e
I
Ojeréma pe yvytu hasê po'i ohasa;
Araro'y ogueru mboriahu nupâha.
Pe yvága ahecha iñipytû hû vai;
Kuarahýpe omo'â pe hovýva arai.
II
Hapykuéri ogueru aipo ĝuaimi ñani,
Mbyjakuéra ijaturu oñeñuvâ chovimi
Yvyra hoguekuipa, ndojekuaavéi yvoty;
Ojeiko kirirîmba, ndepy'a rehe oguapy.
III
Haitymígui nosêvéi horýva ky guyrami;
Omondoho ipurahéi, iro'ýgui anga avei
Aipo ka'arupytû mamópa terehecha
Osêva ta'yrusu hembiayhu ndive oguata.
IV
Pyharepytévo opa yvytu kysê râimbe;
Ro'yhomitarôgua yrypy'aháma oñehê
Péva katu mba'ete, kóga ra'y ojukapa.
Kokueygua etaite jepy'apýpe opyta
Ro'ýpe ndajavy'ái, hi'âintéma ohasa;
Iporâve ky mbyry'ái mboriahúvape ĝuarâ


ooo000ooo
TATA
Ohai: David Galeano Olivera
I
Kuarahy ojope
Oparupirei
Omyasâi tata
ha upe ipytúpe
Ohovere, ohapy
Ohesy, omboyku
Opaite mba'e
Haperâme oîva,
Tuicha ha michîva
Hatâ ha hu'ûva
Imbarete ha ikangýva
Ipohýi ha ivevúiva
Taha'e ha'éva
Oñesûpehê
Tata renondépe
Oîgui ipype
Ñande Ru pytu
II
Ndéniko Tata
Temimoî tuichavéva
Remoingovéva yvypóra
Nde pytu marangatúpe.
Nendive oî avei
Y, yvy ha yvytu
Irundyvéva mba’e
Pu’akavusu ruvicha.
Opavave jaikuaa
Nderehe'ŷ tata
Mba’eve ndoikóiha
Ndéniko ha’e
Ñande Ru pu’aka
Ñande Ru pytu
Tekove me’êha
III
Nderehe oî
Mandu'a opaichagua
Akói reñemomorâ
Araro’y oikekuévo.
Tapŷimimi oîháicha
Rejope nde pytúpe
Ko’ê ha ka’arupytû
Ojeguapy ndejerére
Ha ñomongeta kyre'ŷme
Remyendy jekupyty ha vy'a
Maymáva ñe'âme
Ha ytakumi, kay’uhápe
Vevúi asy rembyaku
Opavave retepy.
IV
Huâ Marangatu árape
Ha’éva nde rerekua
Mandu’a nderehe oiko
Ha nde rérape ojejapo
Vy'a guasu tuichaite.
Upépe ijatypaite
Mitâ ha kakuaáva
Ha torýpe, torypápe
Heta oñembosarái.
Cháke ou tata
Cháke oho tata
Mitâmimi osapukái
Ha ñani sarakípe
Nderérape ovy'ajoa.
V
Oîvoi he’iva’ekue
Chéngo ýpe pomongarai
Ha cheriregua katu
Tatápe penera’âta,
Péva añoite ha’égui
Opaite teko ruvicha,
Karai marangatu
Hekove sakâ jajáiva
Opaite mba'e apohare
Ha ndéko hína tata
Upe karai pytu,
Ipokatúpe reime
Tekove rembopyahu
Nde pytu marangatúpe
Ha, tata ndéko ha’e
Ñande Ru pu’aka
Ñande Ru pytu
Tekove me'êha

ooo000ooo


No hay comentarios: